Aubussonska tapiserija

Aubussonska tapiserija

Nematerijalna svjetska baština
Aubussonska tapiserija
Francuska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
ID: 00250
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Aubussonska tapiserija je vrsta tapiserije koja se proizvodi u gradiću Aubussonu (Francuska) više od 600 godina. Od osnutka njezine proizvodnje razvojem predionica koje su ustanovile izolirane flandrijske obitelji u 16. stoljeću, Aubussonska tapiserija se uspijevala natjecati s privelegiranim kraljevskim manufakturama Gobelinske i Beauvaiske tapiserije u 17. i 18. stoljeću[1]. Umješnost aubussonske tapiserije je način vezenja slika koji se prakticirao u Aubussonu i drugim krajevima pokrajine Creuse kojom nastaju uglavnom velike dekorativne zidne tapiserije, ali također i prostirači i dijelovi namještaja. Postupak proizvodnje započinje stvaranjem uzorka po bilo kojoj umjetničkoj slici tako što dizajner izradi njezinu kopiju na čvrstom papiru (tzv. „karton” ili model). Poput drugih tapiserija, koje su se pravile u 17. i 18. st. u Flandriji i Parizu, likovi na slikama su okvireni stiliziranim lišćem i vinjetama biljaka na kojima se nalaze ptice i iza kojih vire tornjevi i vedute gradova (tzv. verdure). Slijedi mukotrpan i skup postupak ručnog tkanja na vodoravnom razboju pri čemu tkalac (lissier) tka stražnju stranu tapiserije koristeći niti koje su također ručno bojene u domaćinstvu. Tako nastala tapiserija je tako kvalitetna da je postala pojam kvaliteta u cijelom svijetu, do te mjere da je u nekim jezicima Aubusson postao zajedničkom imenicom za sve tapiserije. zbog toga je Aubussonska tapiserija upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi 2009. god.[2].

Gradić Felletin, koji se nalazi samo 8 km južnije od Aubussona, se često navodi kao izvorno mjesto nastanka ove tapiserije jer se spominje u inventaru vojvotkinje Valentinoisa i udovice Cesarea Borgia, Charlotte d'Albret, 1514. godine. U njemu i u Aubussonu se do danas održao tradicionalni način tkanja tapiserija u tri male radionice u kojima djeluje desetak honorarnih majstora tkalaca i koje potiču značajnu tradicionalnu pripadajuću proizvodnju i predenje vune, te promidžbu proizvoda, izložbe, turizam i muzej[2] (Musée départemental de la tapisserie d'Aubusson osnovan 1981. u Aubussonu). Kako bi se stabilizirala ova primijenjena umjetnost i izbjeglo prekidanje prijenosa tradicija i znanja, javlja se potreba poticanja zanimanja mladih za ovu baštinu.

  • Verdura ili zelenilo, aubussonska tapiserija iz 16. st., Muzej tapiserija u Aubussonu
    Verdura ili zelenilo, aubussonska tapiserija iz 16. st., Muzej tapiserija u Aubussonu
  • Ivana Orleanska u Chinonu, 17. st., 2,75 x 2,35 m, Dvorac Chinon, Centre Jeanne d'Arc, Orleans
    Ivana Orleanska u Chinonu, 17. st., 2,75 x 2,35 m, Dvorac Chinon, Centre Jeanne d'Arc, Orleans
  • „Rođenje Marijino”, 17. st., klaustar Saint-Trophime u Arlesu
    „Rođenje Marijino”, 17. st., klaustar Saint-Trophime u Arlesu
  • „Josipova pripovijest”, sredina 18. st., 13,60 x 3,10 m, St. Gereon, Köln
    „Josipova pripovijest”, sredina 18. st., 13,60 x 3,10 m, St. Gereon, Köln
  • Jean-Baptiste Oudry, Le lion amoureux, Basne na tapiseriji iz Aubussona, oko 1775.-80., Muzej Nissim de Camondo, Pariz
    Jean-Baptiste Oudry, Le lion amoureux, Basne na tapiseriji iz Aubussona, oko 1775.-80., Muzej Nissim de Camondo, Pariz

Izvori

Aubussonska tapiserija na Wikimedijinoj ostavi
  1. R.A. Weigert, French Tapestry, 1956., str. 135.-42.
  2. 2,0 2,1 Aubusson tapestry UNESCO-vim službenim stranicama (en) Preuzeto 29. prosinca 2012.
  • Robert Guinot, La tapisserie d'Aubusson et de Felletin, 1996. ISBN 2-9507553-4-8

Vanjske veze

  • Proizvodnja aubussonske tapiserije (fr)
  • Suvremene aubussonske tapiserije Arhivirano 2014-02-11 na Wayback Machine-u (fr)
  • Video aubussonske tapiserije na youtube-u
  • p
  • r
  • u

Episkopalni grad AlbiRimski i romanički spomenici u ArlesuKraljevske solane u Arc-et-SenansuStara jezgra Avignona23 zvonika Beffroi1)Gradsko središte BordeauxaKatedrala u BourgesuCanal du MidiUtvrda Carcassonne i stari dio gradaMediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i CévennesaDvorac Fontainebleau s parkomOpatija FontenayGrande Île u StrasbourguObnovljeno središte Le HavreaHistorijska mjesta u LyonuMont Saint Michel i njegov zaljevKatedrala Notre-Dame u AmiensuKatedrala Notre-Dame u ChartresuNotre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u ReimsuDolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i ChalonnesaRimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavolukPont du GardZaljev Porto uključujući park prirode Scandola na KorziciPireneji-Mont Perdu3)Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa 2)Srednjevjekovni trgovački grad Provins • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3)Vinogradsko područje Saint-EmilionaOpatijska crkva Saint-Savin-sur-GartempeObala Seine u ParizuStanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u NancyjuVaubanove utvrdeVersajski dvoracOpatija Vézelay s brežuljkomPrahistorijski lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier)

Francuska zastava
Francuski prekomorski posjedi:
Francuska nematerijalna svjetska baština

Alençonska čipka, vještina pravljenja • Aubussonska tapiserija • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s KorzikeCompagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta • Equitation, francuska škola jahanja • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova BretanjeFrancuski gastronomski obrokFrancuska tradicija crtanja krovišta • Maloya • Procesija divova i zmajeva1)Sokolarstvo 4)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno sa 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španije  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]