Natrijum hidroksid
Natrijum-hidroksid | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | kaustična soda; kamena soda; živa soda | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 1310-73-2 Y | ||
PubChem[1][2] | 14798 | ||
ChemSpider[3] | 14114 Y | ||
UNII | 55X04QC32I Y | ||
EINECS broj | 215-185-5 | ||
UN broj | 1823 | ||
KEGG[4] | D01169 | ||
MeSH | Sodium+Hydroxide | ||
ChEBI | 32145 | ||
RTECS registarski broj toksičnosti | WB4900000 | ||
Gmelin Referenca | 68430 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | NaOH | ||
Molarna masa | 39.9971 g/mol | ||
Agregatno stanje | bela čvrsta supstanca | ||
Gustina | 2.1 g/cm³, osnovno | ||
Tačka topljenja | 318 °C (591 K) | ||
Tačka ključanja | 1390 °C (1663 K) | ||
Rastvorljivost u vodi | 111 g/100 ml (20 °C) | ||
Opasnost | |||
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | External MSDS | ||
NFPA 704 | 0 3 1 | ||
R-oznake | R35 | ||
Tačka paljenja | Nije zapaljiv | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna jedinjenja: alkalni hidroksidi | litijum-hidroksid kalijum-hidroksid rubidijum-hidroksid cezijum-hidroksid | ||
| |||
Infobox references |
Natrijum-hidroksid je hemijsko neorgansko jedinjenje hemijske formule NaOH.
Dobijanje
Kao hemikalija koja se veoma upotrebljava u industriji, proizvodi se u velikim količinama. Može se dobiti na više načina:
- dejstvom natrijuma na vodu;
- dejstvom krečnog mleka na rastvor natrijum-karbonata;
- elektrolizom rastvora natrijum-hlorida.[5]
Dobijanje dejstvom natrijuma na vodu
Za razliku od druge dve, ova metoda nema široku primenu u industriji, već služi za laboratorijsko dobijanje natrijum-hidroksida i to u malim količinama. Ovako dobijen natrijum-hidroksid je veoma čist.[5]
Dobijanje dejstvom kalcijum-hidroksida
Kada se kuva smeša natrijum-karbonata i kalcijum-hidroksida, dobija se rastvoreni natrijum-hidroksid, dok se kalcijum-karbonat taloži:
Ovaj proces se naziva kaustifikacija.[5]
Dobijanje elektrolizom
Ovaj proces je najzastupljeniji. Prilikom elektrolize kuhinjske soli dešavaju se hemijske reakcije koje se mogu prikazati hemijskim jednačinama[5]:
Fizička i hemijska svojstva
To je bela kristalna supstanca koja brzo apsorbuje vlagu i ugljen-dioksid iz vazduha. U vodi se lako rastvara uz izdvajanje znatne količine toplote, ali se slabo rastvara u alkoholu. Vodeni rastvor je ljigav, korozivan i natrijum-hidroksid je u tom rastvoru veoma disociran što je sve svojstvo jake alkalije. U skladu sa tim, menja boju lakmusa u plavo, kao što menja boje i drugih indikatora, a sa kiselinama reaguje gradeći soli. Takođe reaguje i sa rastvorima metalnih soli, izuzev soli alkalnih metala, gradeći soli natrijuma, na primer:
Sa tim da se u reakciji sa amon-solima oslobađa amonijak (gas), verovatno zbog nepostojanosti amon-hidroksida.[5] Ukoliko se rastvor drži u stojnici sa brušenim staklenim zatvaračem, posle nekog vremena neće biti moguće otvoriti tu stojnicu jer supstanca lako vezuje ugljen-dioksid iz vazduha i pravi kristale na zatvaraču. Da bi se takva situacija sprečila, koriste se gumeni zatvarači, čija je fleksibilnost bolja.
Rastopljeni natrijum-hidroksid deluje na metale, sa tim da na nikl i srebro slabo deluje. Na primer:
Deluje i na nemetale:
Lako deluje i na staklo i porcelan, čak i njegov vodeni rastvor.[5]
Upotreba
Ima višestruku upotrebu: za beljenje i bojenje, pri rafinaciji ulja, u proizvodnji sapuna, hartije, boja (alizarina na primer) i veštačke svile, za prečišćavanje boksita, a u obliku natron-kreča upotrebljava se u kvantitativnoj analizi za apsorpciju ugljen-dioksida.[5] Koristi se u kombinaciji sa drugim hemikalijama za skidanje foto-laka pri kućnoj izradi štampanih ploča u elektronici, nakon što je ploča bila podvrgnuta UV osvetljavanju.[6]
Reference
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519. edit
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846. edit
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Parkes, G.D. & Phil, D. 1973. Melorova moderna neorganska hemija. Naučna knjiga. Beograd.
- ↑ elitesecurity.org Arhivirano 2012-03-28 na Wayback Machine-u Elit sekjuriti forum
Literatura
- Euro Chlor-How is chlorine made? Chlorine Online Arhivirano 2006-09-23 na Wayback Machine-u
- Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan (1997). Chemistry of the Elements (2nd izd.). Oxford: Butterworth-Heinemann. ISBN 0080379419.
- Heaton, A. (1996) An Introduction to Industrial Chemistry, 3rd edition, New York:Blackie. ISBN 0-7514-0272-9.
Spoljašnje veze
Portal Hemija |
- International Chemical Safety Card 0360
- NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards
- CDC - Sodium Hydroxide - NIOSH Workplace Safety and Health Topic
- p
- r
- u
NaAlO2 • NaBH3(CN) • NaBH4 • Na2B4O7 10 H2O • NaBr • NaBrO3 • NaCH3COO • NaCFH2COO • NaHCOO • NaCN • NaC6H5CO2 • NaC6H4(OH)CO2 • NaC18H35O2 • NaCl • NaClO • NaClO2 • NaClO3 • NaClO4 • NaF • NaH • NaHCO3 • NaH2PO4 • Na2HPO4 • Na3PO4 • NaHSO3 • NaHSO4 • NaI • NaIO3 • NaIO4 • NaMnO4 • NaNH2 • NaNO2 • NaNO3 • NaN3 • NaOH • NaO2 • NaPO2H2 • NaReO4 • NaSCN • NaSH • NaTcO4 • NaVO3 • Na2CO3 • 2 Na2CO3 3 H2O2 • Na2C2O4 • Na2CrO4 • Na2Cr2O7 • Na2MnO4 • Na2MoO4 • Na2O • Na2O2 • Na2O(UO3)2 • Na2S • Na2SO3 • Na2SO4 • Na2S2O3 • Na2S2O4 • Na2S2O5 • Na2S2O6 • Na2S2O7 • Na2S2O8 • Na2Se • Na2SeO3 • Na2SeO4 • Na2SiO3 • Na2Te • Na2TeO3 • Na2Ti3O7 • Na2U2O7 • NaWO4 • Na2Zn(OH)4 • Na3N • Na3P • Na3VO4 • Na4Fe(CN)6 • Na5P3O10 • NaBiO3