Panatenejski festival

Akropola i Propileja na slici Lea von Klenza iz 1846. godine.

Panathenæa (Παναθήναια „Sveatenske svečanosti”) bio je najvažniji festival drevne Atene i jedan od najvećih u starogrčkom svijetu. Bio je velika svetkovina koja su se održavala u čast boginje Atene, svake četvrte godine i traja je više dana.

Atinjani su svake godine, u mjesecu avgustu (tačnije 28. dana mjeseca hekatombaiona), organizovali panatenejske svečanosti. Povorka građana pela se do hrama boginje Atine na Akropolju, noseći joj darove. Na čelu povorke išla su kola u obliku broda. Na katarci je umesto jedra bila razapeta odora (πέπλος) koju su tkalje istakle u čast Atine. Na peplosu je bila prikazana borba bogova sa gigantima, u kojoj je učestvovala i Zevsova kćerka. Iza kola su stupali tkalje, aristokrati i najistaknutiji političari i državnici. U rukama su nosili korpe sa raznovrsnim darovima namenjenim boginji. Povorku su završavale jedinice atinske vojske. Panatenejske svecanosti podrazumevale su i muzicka i sportska nadmetanja zvana Panatenejske igre. Pobednici su kao nagradu dobijali ulje od svetih Atininih maslina.

Posle gimnastičkih i muzičkih takmičenja, u kojim su pobednici dobijali kao nagrade, posebno izrađene amfore (panatenejske amfore), napunjene uljem svetih maslina, svečanostiti su se završavale veliko svečanom povorkom do Akropolja. U povorci se na brodu na točkovima vozio skupoceni peplos, koji su izradile atinske devojke kao poklon Atininoj statui.

Panatenejska povorka je prikazana na frizu Partenona (sada u Britanskom muzeju u Londonu).