Pergam
Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]()
![]() ![]() Pergam | |
Registriran: | 2014. (38. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno i prirodno dobro |
Mjerilo: | i, ii, iii, iv, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Bergama_20_06_07.jpg/250px-Bergama_20_06_07.jpg)
Pergam (antgrč. Pérgamon, lat. Pergamum) je antički grad u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a1/Modell_Pergamonmuseum.jpg/250px-Modell_Pergamonmuseum.jpg)
Za vrijeme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države. Sam grad bio je podijeljen na donji grad s tržnicama, srednji grad s gimnazijem i svetištima, te gornji grad s Ateninim hramom iz 3. st. pne. Najveći uspon Pergam je doživio u doba vladanja kraljeva Atala I. Sotera i Eumena II.
Pergamska biblioteka (s oko 200.000 svitaka) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće knjižnice helenističkog kulturnog kruga. Otkrili su je njemački arheolozi prilikom iskapanja 1878.-1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. st. pne., zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske knjižnice i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.
U 19. vijeku otkriven je i Zeusov žrtvenik u Pergamu, podignut 180. pne. u slavu zajedničke pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. (189.-182. pne.). Cijeli hram je zapravo pobjeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljitelja Pergama. Zeusov žrtvenik je danas rekonstruiran u Staatliche Museen u Berlinu (Pergamonmuseum).
U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su kazalište, stadion i amfiteatar. Izvan grada je Asklepijevo svetište.
Galerija
-
Gradske zidine Pergama -
Atenin hram -
Pergamska agora -
Izvorna lokacija Zeusova žrtvenika u Pergamu -
Zeusov žrtvenik iz Pergama, Nacionalni muzej u Berlinu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- p
- r
- u
Historijski dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d0/Flag_of_UNESCO.svg/50px-Flag_of_UNESCO.svg.png)
![Turska zastava](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b4/Flag_of_Turkey.svg/50px-Flag_of_Turkey.svg.png)
Çatal Höyük • Velika džamija i bolnica u Divriğiju • Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije • Ruševine Hattuše • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta • Historijski centar Safranbolua • Troja