Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice
Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice nalaze se u samom centru Foče, Bosna i Hercegovina. Proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Lokacija
Džamija i medrese locirane su u Gornjoj čaršiji (Prijekoj čaršiji) i nalaze se u neposrednoj blizini hana Mehmed-paše Kukavice i sahat-kule.[1]
Historija
Mehmed-paša Kukavica bio je bosanski valija u dva maha šest i po godina (1752-1756. i 1757-1760). Istakao se gradnjom mnogih poznatih objekata. U 18. vijeku grad Foča se više ne širi, a zadužbine (džamija, medresa, česma, karavan-saraj, hamam, tekija, sahat-kula i dućani) Mehmed-paše Kukavice se grade u postojećem gradskom tkivu. Prema tarihu isklesanom u kamenoj ploči, dimenzija 50x50 cm, koja bila je uzidana iznad ulaznih vrata, džamija sagrađena je 1751/1752 i bila je posljednja džamija koja je sagrađena u Foči.
Natpis, u obliku pjesme, napisan je turskim jezikom, nesh-talik pismom u četiri dvostiha:
Državnik hadži Mehmed,
Čauš-baša sultana svjetova, sultana Mahmuda,
Sagradi u Foči jednu lijepu džamiju,
Za koju neka ga Uzvišeni nagradi.
Bože, dobrotvoru podaj dug život.
On je podigao nekoliko sličnih visokih džamija.
Molitelj joj izreče potpuni kronogram:
Lijepa li je ova džamija, privlačno mjesto.
Godina 1165. (1751/52)
Medresa je najmlađa i posljednja medresa u Foči. Dovršena je 1758. godine.
Zgrada džamije je minirana 28. maja 1992. godine, a zapaljeni su medresa, abdesthana i stan muderisa. U jesen 2002 srušila se i kupola.[1]
Opis
Pripadala je tipološkoj grupi jednoprostornih potkupolnih džamija sa otvorenim spoljnim trijemom. Munara, šesnaestougaonog presjeka, bila je izgrađena od tesanog kamena, postavljena na kvadratičnom postamentu.[1]
Reference
Literatura
- Alija Bejtić, Bosanski namjesnik Mehmed-paša Kukavica i njegove zadužbine u Bosni (1752-1756. i 1757-1760), Prilozi za orijentalnu filologiju, broj VI-VII , Sarajevo, 1956-1957
- Desanka Kovačević, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1978.
- Grupa autora (akademik prof. Husref Redžić, docent mr. Nedžad Kurto, Ferid Isanović), Program revitalizacije i regeneracije istorijskog područja grada Foče. Urbanističko-arhitektonsko rješenje zone Prijeke čaršije, Skupština opštine Foča, Foča, 1983.
- Faruk Muftić, Foča: 1470-1996, Sarajevo, 1997.
- Husref Redžić, Umetnost na tlu Jugoslavije, Islamska umjetnost, Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1984.
- Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983.
- Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
- Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, Istočna i centralna Bosna, 3. izdanje, Sarajevo, 1998.
Vanjske veze
- Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
- komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Arhivirano 2012-03-07 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
- Azizija
- Savska (Atik)
- Aladža
- Careva
- Mehmed-paše Kukavice
- Karađoz-begova
- Sultan-Sulejmanova
- Čaršijska
- Poljska
- Šarena
- Čaršijska
- Sejmenska
- Ahmed-agina (Vitez)
- Ali-bega Kapetanovića (Ljubuški)
- Atik džamija (Bijeljina)
- Avdića džamija (Bileća)
- Džudža Džaferova (Tomislavgrad)
- Fethija (Bihać)
- Hadži Ahmeta Dukatara (Livno)
- Husein-begova (Bosanski Brod)
- Kuršumlija (Maglaj)
- Mir Muhamedova (Čajniče)
- Musa-pašina (Milići)
- Repovačka (Konjic)
- Sinan-begova (Čajniče)
- Stara drvena (Bužim)
- Šarena (Travnik)
- Šerefudinova Bijela (Visoko)
- Šišman Ibrahim-pašina (Počitelj)