Kuršumlija džamija
Kuršumlija džamija, smještena je na desnoj obali rijeke Drinjače, u općinskom centru Kladanj, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]
Historija
Za vrijeme I svjetskog rata, 1917. godine, vojska Austro-Ugarske monarhije je za svoje potrebe skinula olovni pokrivač džamije. Džamija je stoga bila pokrivena drvenom šindrom.
Tokom II svjetskog rata, džamija je oštećena i obnovljena 1959. godine. Tokom 80-ih godina XX stoljeća uz sjeveroistočni džamijski zid je izgrađena ukopana abdesthana, pa je nevidljiva izvana.
U istom periodu je i kameni haremski zid džamije zamijenjen jednostavnom željeznom ogradom, iz nepoznatih razloga.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, dio munare je srušen. Tokom 1998. godine, džamija je obnovljena.[1][3]
Opis
Vanjske dimenzije iznose 9,90 x 9,85 m. Visina objekta do tjemena kupole iznosi 10,60 m, a munare, zajedno sa alemom, 25,50 m. Oblik kupole – plitka kalota, upućuje na graditeljstvo učenika mimara Hajrudina, odnosno na ranocarigradski stil u arhitekturi.
Ranocarigradski stil se javlja tokom druge polovine XV i u prvoj četvrtini XVI stoljeća, kada pod utjecajem Aja Sofije nastaju građevine složenijih prostornih rješenja. Sve više se u arhitekturi džamija ispoljava težnja ka većoj prostranosti glavnog molitvenog prostora, prekrivenog jednom velikom kupolom, ponegdje i pridodanom polukupolom, a javlja se i postupno visinsko raščlanjivanje svih dijelova. Krajem ovog stilskog perioda počinju da se spuštaju i kupolice trijema nešto niže od konture osnovnog kubusa, ali munara, skoro do kraja perioda, ostaje još relativno snažna i visoka, samo izuzetno masivna i zdepasta.
Prelaz kvadratne osnove džamije u kružnu osnovu kupole riješen je preko pandantifa, za razliku od najčešće korištenog rješenja tog perioda – trompi.
Unutrašnje zidne površine džamije su malterisane i okrečene, a mihrab, prelomljeni lukovi i kupola bojeni i oslikani. Tragovi slikane dekoracije se danas nalaze samo u dijelovima kupole. Oko prozora su tek neznatno primijetni tragovi slikane dekoracije koja je u izvjesnom periodu prekrečena.
U haremu džamije se nalazi izvjestan broj nadgrobnih spomenika (nišana) i stara česma poznata kao Hadži Đurđuhanumina česma.[1]
Reference
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Kuršumlija džamija u Kladnja”. KONS.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2021-11-29. Pristupljeno 13. 10. 2017.
- ↑ „Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija, graditeljska cjelina”. bastina.ba. Arhivirano iz originala na datum 2016-11-21. Pristupljeno 13. 10. 2017.
- ↑ „Kuršumlija”. medzliskladanj.ba. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-29. Pristupljeno 13. 10. 2017.
Literatura
- Andrej Andrejević, Islamska monumantalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, izdanje Filozofskog fakulteta u Beogradu, Institut za istoriju i umjetnost, Srpska Akademija nauka i umetnosti, Balkanološki institut, Beograd, 1984.
- Sakib Softić, Stanovništvo Tuholja: historijska građa. Knjiga II. Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa: Tuzla, 2016.
Vanjske veze
- Zvanični sajt Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
- Zvanični sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Arhivirano 2012-03-07 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
- Azizija
- Savska (Atik)
- Aladža
- Careva
- Mehmed-paše Kukavice
- Kuršumlija
- Stara drvena
- Karađoz-begova
- Sultan-Sulejmanova
- Čaršijska
- Poljska
- Šarena
- Čaršijska
- Sejmenska
- Ahmed-agina (Vitez)
- Ali-bega Kapetanovića (Ljubuški)
- Atik džamija (Bijeljina)
- Avdića džamija (Bileća)
- Džudža Džaferova (Tomislavgrad)
- Fethija (Bihać)
- Hadži Ahmeta Dukatara (Livno)
- Husein-begova (Bosanski Brod)
- Kuršumlija (Maglaj)
- Mir Muhamedova (Čajniče)
- Musa-pašina (Milići)
- Repovačka (Konjic)
- Sinan-begova (Čajniče)
- Stara drvena (Bužim)
- Šarena (Travnik)
- Šerefudinova Bijela (Visoko)
- Šišman Ibrahim-pašina (Počitelj)
Portal Bosna i Hercegovina |