Rabrovac |
Osnovni podaci |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Mladenovac |
Stanovništvo |
Stanovništvo (2022) | 1243 |
Geografija |
Koordinate | 44°21′20″N 20°45′05″E / 44.355666°N 20.7515°E / 44.355666; 20.7515 |
Nadmorska visina | 164 m |
|
Ostali podaci |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Koordinate: 44° 21′ 20" SGŠ, 20° 45′ 05" IGD Rabrovac je naselje u Gradskoj opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1243 stanovnika.
Istorija
Udaljeno je 60 km jugoistočno od Beograda, pored pruge Beograd-Niš. Ujedno je i tromeđa područja tri grada: Beograda, Smedereva i Kragujevca. Rabrovac nije od uvek na današnjem mestu. Selo je ranije bilo severnije, u Starom Rabrovcu, gde je bilo samo nekoliko kuća, i gde ima tragova od starog groblja koje zovu «madžarsko groblje». I u Klasovu se, prilikom kopanja, nailazi na ploče od nekog starog groblja. Današnji Rabrovac postao je preseljavanjem iz Starog Rabrovca i doseljavanjem novih doseljenika.
Selo se pominje u arački spiskova i imalo je 1818. g. 26, a 1822. g. 34 kuće. Godine 1846. g. selo je imalo 58 kuća, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 251 kuća sa 1375 stanovnika.
Najstarije su porodice: Kujandžići (danas sa raznim prezimenima) Milovanovići (danas sa raznim prezimenima). I Jovanovići (danas sa raznim prezimenima). Predak Kujundžića, Stanimir kujundžija, došao napravio kolibu u Starom Rabrovcu, Pa je kasnije prešao na današnje mesto. Ova porodica dosta razgranata i ima dosta kuća. Milovanovići ne znaju od kuda su i kada su njihovi stari ovamo došli. Znaju samo toliko, da su za vreme zbega tri brata iz Jagnjila prešla ovamo na svoja trla i da je jedan brat ostao u Jagnjilo, od koga su tamošnji Aleksandrići. I Jankovići su stara porodica; njihov predak Janko došao je ovamo pre Karađorđevog Ustanka iz Jagnjila. Ostale su porodice mlaši doseljenici. Nikolić, Rakići, Blažići, Mirkovići, Čolići, i Stevanović su doseljeni iz jaseničkih sela, zatim ima doseljenika iz Gruže, od Pirota, Čačka, i Krajine i t. d.. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]
Jedno je od prvih sela u opštini koje je davne 1988. godine dobilo telefonsku infrastrukturu, koja nije izmenjena do danas. Najveći deo sela je osvetljen, samo mali deo ostao je ne osvetljen. U bliskoj budućnosti se planira uvođenje gasne mreže i vodovoda. U selu postoji fudbalski klub od 1945. godine. Usešno se takmiči u Beogradskoj ligi.
Rabrovačko jezero je poznato izletište Šumadije. Obiluje ribom (najzastupljenije ribe su šaran, amur, deverika), a trenutno se radi na izgradnji bungalova i uređenju plaže. Najzastupljenija privredna grana su poljoprivreda (90%) i trgovina. 99% stanovništva su Srbi.
Demografija
U naselju Rabrovac živi 1124 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,8 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 338 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,14.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [4] |
| m | | | ž |
? | 9 | | | 12 |
80+ | 18 | | | 18 |
75-79 | 27 | | | 46 |
70-74 | 36 | | | 41 |
65-69 | 47 | | | 43 |
60-64 | 38 | | | 40 |
55-59 | 43 | | | 29 |
50-54 | 54 | | | 50 |
45-49 | 62 | | | 59 |
40-44 | 56 | | | 41 |
35-39 | 33 | | | 30 |
30-34 | 51 | | | 42 |
25-29 | 49 | | | 51 |
20-24 | 42 | | | 31 |
15-19 | 34 | | | 35 |
10-14 | 44 | | | 48 |
5-9 | 49 | | | 39 |
0-4 | 34 | | | 19 |
prosek | 40.8 | | | 42.9 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 334 | 349 | 356 | 353 | 346 | 345 | 338 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 34 | 51 | 46 | 66 | 48 | 50 | 28 | 12 | 2 | 1 | 4.14 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 599 | 134 | 402 | 41 | 19 | 3 | 568 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 63 | 400 | 91 | 11 | 3 | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 359 | 153 | - | - | 100 | 7 | 3 | 16 | 2 | 51 |
Ženski | 174 | 94 | - | - | 33 | 1 | 1 | 9 | 3 | 4 |
Oba | 533 | 247 | - | - | 133 | 8 | 4 | 25 | 5 | 55 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
Muški | 2 | 5 | 8 | 6 | 4 | 1 | - | - | 1 |
Ženski | - | 1 | 1 | 4 | 22 | - | - | - | 1 |
Oba | 2 | 6 | 9 | 10 | 26 | 1 | - | - | 2 |
Reference
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.13. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.) Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.
Spoljašnje veze
| Portal Beograd |
| Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)