Zlato(V) fluorid
Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv Zlato(V) fluorid | |
Drugi nazivi Zlato pentafluorid Peraurinski fluorid | |
Identifikacija | |
| |
Svojstva | |
AuF5 | |
Agregatno stanje | crveni nestabilni čvrsti materijal |
Tačka topljenja | 60 °C (140 °F; 333 K) (razlaže se) |
Rastvorljivost u vodi | Razlaže se |
Struktura | |
Kristalna rešetka/struktura | ortorombna (Pnma) |
Opasnosti | |
Opasnost u toku rada | Korozivan, toksičan |
Srodna jedinjenja | |
Drugi katjoni | SbF5, BrF5, IF5 |
Srodna jedinjenja | AuF3, AuF7 |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
Y verifikuj (šta je YН ?) | |
Reference infokutije | |
Zlato(V) fluorid je neorgansko jedinjenje sa formulom Au2F10. Ovo fluoridno jedinjenje sadrži zlato u njegovom najvišem poznatom oksidacionom stanju. Ovaj crveni maerijal se rastvara u fluorovodoniku ali se ti rastvori razlažu uz oslobađanje fluora.
Struktura zlato(V) fluorida u čvrstom stanju je centrosimetrična sa heksakoordinatnim zlatom i oktaedralnim aranžmanom fluoridnih centara na svakom centru zlata. To je jedini poznati dimerni pentafluorid; drugi pentafluoridi su monomerni (P, As, Cl, Br, I), tetramerni (Nb, Ta, Cr, Mo, W, Tc, Re, Ru, Os, Rh, Ir, Pt), ili polimerni (Bi, V, U).[1] U gasnoj fazi je uočena smeša dimera i trimera u odnosu 82:18.
Zlato pentafluorid je najjači poznati fluoridni jonski akceptor. On premašuje akceptorsku tendenciju čak i antimon pentafluorida.
Sinteza
Zlato(V) fluorid se može sintetisati zagrevanjem metalnog zlata u atmosferi kiseonika i fluora do 370 °C pri 8 atmosfera čime se formira dioksigenil heksafluoroaurat:[2][3]
- Au(s) + O2(g) + 3 F2(g) → O2AuF6(s)
Ova so se razlaže pri 180 °C uz formiranje pentafluorida:
- 2 O2AuF6(s) → Au2F10 (s) + 2 O2(g) + F2(g)
Kripton difluorid je prvenstveno moćno oksidaciono i fluorinacino sredstvo. On može da oksiduje zlato do njegovog najvišeg poznatog oksidacionog stanja, +5:[4]
- 7 KrF
2 (g) + 2 Au (s) → 2 KrF+
AuF−
6 (s) + 5 Kr (g)
KrF+
AuF−
6 se razlaže na 60 °C u zlato(V) fluorid i gasoviti kripton i fluor:[5]
- 2 KrF+
AuF−
6 → Au
2F
10 (s) + 2 Kr (g) + 2 F
2 (g)
Reference
- ^ In-Chul Hwang, Konrad Seppelt "Gold Pentafluoride: Structure and Fluoride Ion Affinity" Angewandte Chemie International Edition 2001, volume 40, 3690-3693. . doi:10.1002/1521-3773(20011001)40:19<3690::AID-ANIE3690>3.0.CO;2-5. Недостаје или је празан параметар
|title=
(помоћ) - ^ Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan (1997). Chemistry of the Elements (II изд.). Oxford: Butterworth-Heinemann. ISBN 0080379419.
- ^ Emeléus, H. J.; Sharpe, A. G. (1983). Advances in Inorganic Chemistry and Radiochemistry. Academic Press. стр. 83. ISBN 0-12-023627-3.
- ^ W. Henderson (2000). Main group chemistry. Great Britain: Royal Society of Chemistry. стр. 149. ISBN 0-85404-617-8.
- ^ Charlie Harding; David Arthur Johnson; Rob Janes (2002). Elements of the p block. Great Britain: Royal Society of Chemistry. стр. 94. ISBN 0-85404-690-9.
- п
- р
- у
- CsAu
- RbAu
- AuBr
- AuCl
- AuI
- AuOH
- Au2S
- (C2H5)3PAuSC5H5O(CO2CH3)3CH2OCOCH3
- AuSC5H5O(OH)3CH2OH
- NaAuSCH2CHOHCH2SO3
- BrAuSC4H8
- ClAuSC4H8
- ClAuS(CH3)2
- ClAuP(C6H5)3
- Na2AuSCHCO2CH2CO2
- NaAuSCHCO2CH2CO2H
- Na3Au(S2O3)2
Organozlato(I) jedinjenja |
---|
- AuXe4(Sb2F11)2
- Au4Cl8
- HAuCl4
- HAuBr4
- AuBr3
- AuCl3
- AuF3
- Au2O3
- Au(OH)3
- Au2S3
- AuF5
- AuF5·F2
- Au2(C2O4)5